Crobex u 2024.: što kažu podaci o domaćem tržištu?

Godina u brojkama

Crobex je 2024. godinu završio s nominalnim rastom od oko 8,3%, što zvuči impresivno — ali odmah treba staviti u kontekst. Inflacija u eurozoni ostala je iznad 3% velik dio godine, što realni prinos spušta na oko 5%. Usporedbe radi, beogradski Belex15 porastao je za 12%, a varšavski WIG za gotovo 18% u istom periodu. Sektorski, najveći dobitnici bili su turistički i hotelski sektor (Valamar, HUP-Zagreb) koji su imali izniman ljetni sezon, te energetski sektor predvođen rastom INA-e. Bankarski sektor — koji čini velik udio Crobex ponderiranja — bilježio je solidne povrate zahvaljujući višim kamatnim stopama, ali su analitičari upozoravali da taj tailwind slabi s eventualnim snižavanjem ECB stopa. Volumen trgovanja ostao je hronični problem: ukupni dnevni promet rijetko je prelazio 5 milijuna eura, što Zagrebačku burzu čini jednom od najmanje likvidnih u regiji. To direktno utječe na bid-ask spreadove i otežava veće pozicije bez tržišnog utjecaja.

Što to znači za individualnog investitora?

Niska likvidnost Crobex-a ima konkretne posljedice: dionice malog i srednjeg prometa mogu imati spread od 2-5% između ponuđene i tražene cijene, što znači da odmah ulaziš u gubitak čim kupiš. Za dugoročnog investitora to je manje kritično — ali za kratkoročno taktičko trgovanje, domaće tržište je zahtjevno okruženje. Koncentracija indeksa je još jedan faktor: top 5 dionica (Ericsson NT, HT, Valamar, ZABA, Atlantska plovidba) čini više od 60% ukupne tržišne kapitalizacije Crobex-a. To nije nužno loše, ali znači da diversifikacija unutar domaćeg tržišta ima granice. Naša preporuka za 2025.: Crobex može biti razumna satelitska pozicija od 5-15% portfelja za investitore koji žele domaću ekspoziciju i koji razumiju ograničenja likvidnosti. Kao jedini ili dominantni dio portfelja, koncentracijski i likvidnosni rizik previše su visoki. Kombiniraj s globalnim ETF-ovima za pravi geografski diversificirani portfelj.